Od 11.2013 je započet, a predviđa se da će do 6.2014. biti odlučena o prijedlogu direktive za smanjenje uporabe jednokratnih plastičnih vrećica.
Prijedlog direktive predviđa 4 scenarija:
1. scenarij zadržava postojeće stanje te predviđa danji rast potrošnje jednokratnih vrećica
2. scenarij predviđa dobrovoljno smanjenje uporabe jednokratnih vrećica edukacijom
3. scenarij predviđa ograničenje uporabe vrećice po stanovniku
4. scenarij predviđa apsolutno zabranu jednokratnih plastičnih vrećice
Kao glavni razlog smanjenja jednokratnih vrećica se navodi da se one ne proizvode u Europi već se većina uvozi iz Azije (Kina nije diretno navedena). Govori se o negativnog kontekstu uporabe jednokratnih vrećica na okoliš. Unatoč što je taj utjecaj beznačajan iznimno je loše definiran (miješa se utjecaj ukupne plastike i vrećica), ali kao razlog za zabranu se navodi da vrećice predstavljaju simbol potrošačkoga društva.
Svaki scenarij smanjenja potrošnje (2-4) jednokratnih vrećica predviđa gubitak radnih mjesta, ali veliki proizvođači višestrukih vrećica će pritom više zaraditi. U biti svako smanjenje ide u štetu malim poduzećima i u korist velikih. Prijedlog direktive čak predviđa da će se time smanjiti impulzivna kupnja u malim dućanima. Prijedlog spominje da samo 250-300 poduzeća proizvode vrećice u Europi. Dalje se (na stranici 13) priznaju da nemaju prave podatke o zaposlenima i da ne uzimaju u obzir manja i srednja poduzeća. Npr. prema točnim podacima u Hrvatskoj se proizvodnjom vrećica bave 60-ak poduzeća (većina malih poduzeća).
Prijedlog direktiva jako loše definira jednokratne vrećice. Npr. u početku prijedloga definiran je kao vrećice od materijala HDPE (vrećice od polietilena visoke gustoće), dok na kraju prijedloga definiraju kao vrećice generalno od materijala HDPE koje su debljine ispod 0,050 mm.
Prijedlog definira da prosječna višestruka vrećica ima 78,9 g, a jednokratna 8,5 g odnosno cca 10 puta manje (str. 20), dalje po prijedlogu 1000 komada debelih vrećica koštaju samo cca duplo nego tanke vrećice, odnosno višestruke 17,87 €/1000 kom, a jednostuke 8,31 €/1000 kom (str. 76.)????
U biti iz strane proizvođača višestrukih vrećica 78,9 g kao prosječna masa višestuke vrećica je suluda. Ovo je ista usporedba kao da se kaže da je prosječna masa debelog čovjeka 200 kg. Kao proizvođači višestrukih vrećica mogu reći da je 79 g po vrećici teški ekstrem. U stvarnosti ne postoji tržište za tako debele vrećice. Stvarna masa višestrukih vrećica u današnje doba je barem upola manja.
Isto tako i debljina od 50 mikrona (0,050 mm) kao definicija za višestruku vrećicu je vrlo čudna. Većina današnjih višestrukih vrećica debljina od cca 0,035 mm-0,055. Recimo prosječna višestruka vrećica je 0,045 mm, a i ta debljina pada. Trend smanjenja debljine u višestrukim vrećicama je velik tako da su današnje vrećice od originalnoga materijala tanje za 20-30 % nego prije 5-7 godina.
U prijedlogu se spominje korištenje recikliranih vrećica, ali to nije predstavljen kao veliki trend. Dok je na stanici 19 rečeno da će zabranom jednostrukih vrećica profitirati reciklažeri nije naveden podatak da se u biti reciklirani polietilen najviše koristi za proizvodnju vrećica za nošenje i vrećica za smeće te su takve vrećice debljine i to ispod 50 mikrona čime će recikliranje postati znatno manje profitabilno.
Prijedlog direktive ima ogromne rupe i previše nepoznanica. Najgore je od svega da čak nema jasne definicije što je višestruka vrećica, a što jednokratna. Prikazano je da se zabranom štitimo od uvoza kineskih vrećica bez jasnog plana što dalje. (Prijelog direktive pretpostavlja da Kinezi nemaju tehnologiju za izradu višekratnih vrećica – podatak koji se u stvarnosti promijenio unatrag nekoliko godina) Žele se smanjiti jednokratne vrećice, ali se na kraju ne zna kako i što su u biti jednokratne vrećice. Čini mi se kao da je prijedlog napisan na brzinu i bez struke.
Autor: Davor Ujlaki /zamjenik direktora
